Lica mlađa od 18 godina najviše su pogođena akutnom leukemijom
Pročitajte: 4 мин.
2 year ago
Линк је копиран
Nedostatak bolnice za leukemiju i loše lečenje ove bolesti na Kosovu, teraju mnoge građane da traže usluge u inostranstvu. Samo za prva tri meseca ove godine zabeleženo je 30 slučajeva koji su se prijavili za lečenje van zdravstvenih ustanova
U pisanom odgovoru Fonda zdravstvenog osiguranja, tokom prošle godine za lečenje van državnih institucija prijavilo se 116 lica, gde su troškovi bili oko pet miliona evra. A samo u ova prva tri meseca je 30 slučajeva koji su se prijavili za lečenje van zdravstvenih ustanova sa iznosom troškova od preko 750 hiljada evra.
„U Fond zdravstvenog osiguranja, u okviru Programa lečenja van javnih zdravstvenih ustanova (PLVJZU) tokom 2021. godine, primili smo 116 prijava slučajeva sa dijagnostikovanom akutnom leukemijom i cena ovih slučajeva iznosila je 4.755.031,00 eura, dok od januara 2022. godine do sada primili smo 30 predmeta i iznos troškova je 750.924,00 evra. Ljudi sa akutnom leukemijom uglavnom dobijaju zdravstvenu zaštitu u Turskoj, ponekad i u drugim zapadnim zemljama.
Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja, od akutne leukemije najviše su obolele osobe do 18 godina.
Besim Kodra iz Udruženja za prava pacijenata na Kosovu rekao je da bi Ministarstvo zdravlja trebalo da ima studiju o troškovima pacijenata, kako bi se videlo da li se lečenje može obaviti na Kosovu.
Kodra: MZ bi trebalo da ima studiju o troškovima pacijenata
„Ministarstvo zdravlja treba da ima studiju, na primer, kolika je cena lečenja jednog pacijenta ili svih pacijenata Republike Kosova u inostranstvu i da li je isplativo da se to lečenje radi ovde... Ako se ne isplati, onda lečenje treba nastaviti u inostranstvu, ako postoji, onda bi svakako trebalo izgraditi instituciju koja će se baviti ovim slučajevima. Vidim mnoge druge usluge koje su manje napredne, koje se mogu uraditi na Kosovu i uštedeti budžet za lečenje u inostranstvu, tako da ovi pacijenti dobiju ovaj budžet i odu da se leče u zemljama gde postoji dostojanstven tretman za njih. Pošto leukemija zahteva veoma profesionalan tretman, veoma je skupa i još uvek moramo da imamo tačnu analizu kako treba da se radi“, rekao je on.
On je dodao da se lečenje leukemije na Kosovu ne može dobro obaviti jer je veoma profesionalno, a problem je i esencijalna lista lekova.
Kodra: Klinike nemaju kapacitet da se bave slučajevima leukemije
„Zaista, ne možemo da kažemo da tretman ovde može biti dobar, ipak je potreban spoljni tretman, jer je veoma profesionalan. Klinike nemaju sve kapacitete za lečenje ovih pacijenata, tj. većina obolelih od leukemije se leči u inostranstvu... Lista esencijalnih lekova je uvek problem, nije ispunjena za druge bolesti, čak ni ove leukemije“, rekao je on.
U kancelariji za informisanje Ministarstva zdravlja KosovaPress-u rečeno je da se maligne bolesti na Kosovu leče u različitim klinikama, dok se leukemije kod dece leče u novoj pedijatrijsko-hirurškoj bolnici UKCK.
„Maligne bolesti na Kosovu se leče u različitim službama i klinikama, u zavisnosti od prirode i intervencija koje se rade, uključujući hirurško lečenje, hemoterapiju, radioterapiju, brahiterapiju i druge primenjene intervencije. Leukemije kod dece se leče na hematološkom onkološkom odeljenju koje je već preseljeno u novu Pedijatrijsko-hiruršku bolnicu pri UKCK, gde postoji najnovija infrastruktura za integrisano lečenje bolesti kod dece. Leukemije kod odraslih leče se u hematologiji (interna klinika-UKCK) i u drugim službama sekundarne zaštite“, kaže se u odgovoru Ministarstva zdravlja.
Povodom izgradnje bolnice za leukemiju, Ministarstvo zdravlja je saopštilo da Ministarstvo zdravlja treba da podrži inicijative koje unapređuju zdravstvenu zaštitu pacijenata i da se svaki predlog koji dobiju analizira stručno, finansijski i usklađenost sa ciljevima sektora. .
„MZ treba da podrži inicijative koje unapređuju zdravstvenu zaštitu pacijenata sa malignim oboljenjima, na osnovu naučnih dokaza. Jedan od prioriteta je unapređenje infrastrukture i povećanje kvaliteta i bezbednosti zdravstvene zaštite, dok se svaki predlog koji dolazi analizira se stručno, finansijski i usaglašenost sa ciljevima sektora.