KPI: Neke sudije pokazuju selektivan pristup i nejednak tretman stranaka
Kosovski pravni institut (KPI), uz podršku američkog Stejt departmenta – Međunarodni biro za narkotike i sprovođenje zakona (INL) i NED, objavljuje izveštaj „Civilna pravda 2019“. Ovaj izveštaj rezultat je direktnog praćenja civilne pravde od strane KPI tokom 2019. godine, što uključuje 1.715 sudskih ročišta koje je nadzirao KPI.
Uprkos garanciji efikasnosti na papiru, građanska pravda i dalje predstavlja zakasnelu pravdu za građane Republike Kosovo. Ustav i zakoni Republike Kosovo garantovali su efikasnost i kvalitet građanske pravde za sve građansko-pravne sporove. Ali, za razliku od toga, KPI tokom sistematskog praćenja građanske pravde utvrđuje da su ove garancije ostale na papiru i da se u praksi ne sprovode. To je zato što nalazi monitoringa KPI pokazuju da se građanski sudski postupci odlažu u gotovo svim fazama postupka, od imenovanja pripremne sednice, odgovora na tužbu, glavnog pretresa itd. Sva ova kršenja na kraju predstavljaju veliko odugovlačenje građanskih slučajeva, što u nekim slučajevima traje i decenijama.
„Jedan od glavnih razloga ovog odlaganja smatra se veliki broj građanskih predmeta za koje se tereti pravosudni sistem. U smislu ove činjenice koja ometa razvoj suđenja u ovom razumnom roku, u građanskom pravosuđu u prvom stepenu od 2016. godine nije bilo napretka, jer se broj nerešenih slučajeva koji se prenose iz godine u godinu neprekidno povećavao. Od 2016. do 2018. godine isto se dešavalo i u Apelacionom sudu, ali se taj negativni trend zaustavio 2019. godine, kada je Apelacioni sud pojačan sudijama, a broj nerešenih predmeta koji se prenose iz godine u godinu smanjen , dok se slučaj u Vrhovnom sudu sudi u građanskim predmetima u razumnom roku. Što se tiče učinka sudija, KPI utvrđuje da sudije osnovnih sudova u proseku nisu uspele da reše slučajeve utvrđene SSK-om kroz orijentacionu normu, dok su ovu normu postigle sudije Apelacionog suda. Ali, ako odvojeno tretiramo rad sudija, KPI utvrđuje da postoji značajna neravnoteža u broju rešenih slučajeva između sudija “, navodi se u saopštenju za štampu KPI.
Između ostalog, kaže se da je, usled kašnjenja u građanskim predmetima i velikog broja predmeta, KPI utvrdio da postoje slučajevi kada su sudije završile predmete u zakonskim rokovima, uprkos činjenici da po zakonu isti predmeti nisu predviđeni kao prioritetni predmeti, ukazujući na selektivni pristup građanima i nejednak tretman stranaka.
Nalazi KPI pokazuju da u proseku nadgledanih i analiziranih slučajeva trajanje lečenja građanskih predmeta samo u prvom stepenu iznosi 1.513 dana, dok za postupanje u parničnom predmetu pred drugostepenim sudom, kada se smatra da postoji završen kurs, iznosi 1.288 dana. Ukupno izraženo, da bi se slučaj završio od trenutka podnošenja tužbe do trenutka pravnosnažnosti sudske odluke, u proseku mora da prođe 2.801 dan, odnosno oko 7 godina i 8 meseci.
Ovo trajanje izračunava se ako Apelacioni sud na meritorni način odluči o slučaju, koje stanje tokom 2019. godine nije izraženo u 2.386 građanskih predmeta kojima je rukovodio Apelacioni sud, a koje je ovaj sud vratio na ponovno suđenje / vraćanje na posao slučajevi su ponovo započeli lečenje od početka. Broj predmeta vraćenih na ponovno suđenje od 2016. do 2019. povećavao se iz godine u godinu. Ali, izražen u procentima između broja rešenih slučajeva u odnosu na broj slučajeva vraćenih na ponovno suđenje / vraćanje na posao, ovaj procenat se smanjio od 2016. do 2018. godine, dok KPI utvrđuje da se taj procenat ponovo povećao u 2019.
U vezi sa karakterističnim slučajevima, KPI utvrđuje da u pravosudnom sistemu Republike Kosovo još uvek postoje građanski predmeti u kojima je tužba podneta 1997. godine, ali da ista tužba još uvek nije dobila konačan odgovor. Takođe, KPI pronalazi slučajeve u kojima se građanski slučajevi vuku već decenijama, jer pravosudni sistem godinama nije uspeo da razjasni situaciju da li je slučaj „presuđeni slučaj“ ili nije. Štaviše, KPI je u ovom izveštaju identifikovao dijametralno različit tretman Apelacionog suda u slučaju gradonačelnika Peći, Gazmenda Muhadžerija, kojim je ovaj sud vodio u izvršnom postupku i krivičnom postupku.